U predstojećem periodu biće ključno da Crna Gora demonstrira jaču političku posvećenost reformama u oblasti vladavine prava i da isporuči ubjedljive rezultate, naročito u oblastima u kojima postoji zabrinutost. To zahtijeva angažovanje svih relevantnih institucija i subjekata, ocijenjeno je u radnom dokumentu Evropske komisije (EK), koji je juče objavilo Ministarstvo evropskih poslova (MEP).
Iz EK su pojasnili da je procjena bazirana na izvještajima Crne Gore o sprovođenju akcionih planova u prvoj polovini 2017.godine dodatnim informacijama koje su dobijene u kontekstu ovih izvještaja, kao i na nizu drugih izvora, uključujući ekspertske misije, izvještaje međunarodnih organizacija i civilnog društva. Komisija je ocijenila da se reforme dobro odvijaju u oblasti migracija i azila i da su kapaciteti za upravljanje granicom ojačani.
Međutim, kako se upozorava, postoje oblasti gdje uticaj zakonodavnih i institucionalnih reformi u praksi nije dovoljan, a bilans ostvarenih rezultata ostaje ograničen. To se, kako se navodi u radnom dokumentu EK, i dalje odnosi naročito na ključne oblasti kao što su oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću, pranje novca i krijumčarenje ljudi, bilans ostvarenih rezultata u rješavanju starih slučajeva nasilja nad novinarima i slobodu medija uopšte.
– Takođe, potrebni su i bolji rezultati u rješavanju slučajeva zlostavljanja od strane službenih lica, rješavanju problema porodičnog i rodnog nasilja, kao i različitih formi diskriminacije – navodi se u dokumentu EK.
Što se tiče pravosudnog sistema, kako je ukazano, potrebno je uložiti dodatne napore na jačanju operativnih kapaciteta, prvenstveno kroz zapošljavanje i napredovanje na osnovu zasluga, obezbjeđivanje adekvatnih resursa i sistematske i praktično orijentisane obuke.
–Sve zainteresovane strane i institucije treba da sprovode reforme proaktivnije, energičnije i u duhu u kom su koncipirane. Ubjedljivi rezultati preduzetih reformi jedino će biti mogući u okruženju u kome su nezavisne institucije zaštićene od bilo kakvog miješanja i podstaknute da u potpunosti koriste svoja ovlašćenja – ukazali su iz Evropske komisije.
U Briselu očekuju da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) detaljnije kontroliše bogaćanje javnih funkcionera, uključujući i traženje nezakonitih bogaćenja, praćenje kretanja imovine i identifikovanje porijekla imovine. Iz EK sugerišu da treba riješiti nedostatke u postojećem pravnom okviru i povećati transparentnost finansijskih sredstava političkih partija, kao i njihovo porijeklo.
Iz Evropske komisije su ocijenili da je poboljšana i vidljivost i transparentnost internet stranice ASK-a, uključujući vidljivost elektronskog obrasca za prijavu korupcije.
– Agencija se u javnosti još ne smatra dovoljno nezavisnom i proaktivnom, a nastavljaju se tvrdnje da se ona koristi u političke svrhe –konstatovano je u dokumentu EK. M.V.
Potrebna čvrsta posvećenost
Šef Jedinice za Crnu Goru u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Tomas Haglajtner kazao je da je moguće da će Crna Gora postati članica Evropske unije (EU) do 2025. godine i da je za to potrebna čvrsta posvećenost i opredijeljenost.
– Crna Gora ima sve veću odgovornost, a EU sve veće povjerenje u Crnu Goru u smislu upravljanja tim sredstvima – rekao je Haglajtner.
Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović je kazao da je na odboru razgovarano o političkim temama, prije svega o izradi zakona koji se tiču preporuka OEBS-a, vladavini prava, borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i najvažnijim ekonomsko-finansijskim pitanjima. On je istakao da predstoji Međuvladina konferencija na kojoj bi trebala da budu otvorena dodatna poglavlja u pregovorima o prijemu Crne Gore u EU.
– Ovu godinu završavamo u pozitivnom tonu, koji će nam omogućiti da u narednu uđemo nošeni entuzijazmom da će biti još bolja od ove – rekao je Pejović.